Kada biste bilo koga iz Sokobanje pitali koji je najpoznatiji sokobanjski brend, svako bi vam bez mnogo razmišljanja odgovorio da je to rtanjski čaj.
Prodaje se u lokalnim apotekama, na pijaci, u prodavnicama sa suvenirima. Već decenijama važi za najprepoznatljiviji proizvod ovog kraja, nadaleko poznat po svojoj lekovitosti. Ipak, malo je onih koji zaista znaju šta stoji iza tog naziva.
Mnogi veruju da je reč o mešavini različitih biljaka sa padina Rtnja, ali izvorni rtanjski čaj potiče od jedne konkretne vrste. Upravo ta aromatična biljka, koja prirodno raste na sunčanim, kamenitim obroncima planine, vekovima se koristi u narodnoj medicini za ublažavanje brojnih tegoba.
Foto: Nikola Aleksić – Rtanjski vrh
Koji je pravi rtanjski čaj
Predrag Aleksić, specijalista farmacije – medicinski biohemičar iz Sokobanje, kaže da je rtanjski čaj Satureja montana var. kitaibelii – biljka koja raste na celom Balkanu. Ima ga i u Grčkoj i u Albaniji. Međutim, naš sagovornik za sokolica.rs dalje otkriva:
“Pravi Rtanjski čaj – Nepeta rtanjensis Diklić & Milojević, otkrivena je i opisana 1974. Biljka je stenoendemit i relikt. U prevodu, raste na jako malom prostoru od samo nekoliko hektara. Preživela je ledeno doba pa je izuzetno stara vrsta.
Narod je tada, po otkriću, počeo da bere ovu biljku verujući da je posebno lekovita. Kako bi je zaštitili od istrebljenja, Diklić i Milojević su podmetnuli ime Satureji montani, koja ima dosta sličnosti sa ugroženom vrstom jer su iz iste porodice.”
Tako je, ističe Aleksić, Nepeta rtanjensis sačuvana do današnjih dana. Napominje da u prirodi postoji manje od 500 jedinki, na području Javora i Kostadinovice.
“Krajem devedesetih je uvedena u kulturu in vitro (klonirana) u istraživačkoj stanici Petnica, na moju ideju pod mentorstvom prof. dr Danijele Mišić. Na tom radu je ona i magistrirala kasnije.”, objašnjava Aleksić.
Danas se, kako kaže, biljka aktivno gaji i ispituje na Institutu za Biološka istraživanja Siniša Stanković i mnogo radova je urađeno sa ovom biljkom kao glavnom temom.
“Tačne lokacije biljaka zna manje od 10 ljudi tako da je trenutno bezbedna, iako se nalazi u Crvenoj knjizi flore Srbije kao kritično ugrožena vrsta”, zaključuje medicinski biohemičar.
Foto: Privatna arhiva – Rtanjski čaj
Mačja metvica i euforično ponašanje
Biljke roda Nepeta ili mačja metvica, široj javnosti su najpoznatije po tome što kod mačaka izazivaju euforično ponašanje. Upravo zbog tog efekta, na tržištu postoji veliki broj igračaka za mačke koje sadrže ovu biljku. Međutim, njihova uloga daleko prevazilazi zabavnu funkciju.
“Naučna istraživanja ukazuju na izražen biopesticidni potencijal ovih biljaka. Pokazano je da deluju kao efikasni repelenti protiv različitih štetnih insekata, uključujući bubašvabe, krpelje i komarce.
Osim toga, određene vrste iz ovog roda imaju i biherbicidna svojstva, odnosno sposobnost da utiču na rast drugih biljaka. Jedna od njih je i Ambrosia artemisiifolia (ambrozija), koja danas predstavlja značajan zdravstveni problem zbog svoje izrazite alergenosti”, otkrila je prof. dr Danijela Mišić u radijskoj emisiji (Radio Beograda 2, iz 2022. godine), predstavljajući projekat “Nepotome”.
Foto: Privatna arhiva – Ilustrovana Politika 17. jul 1999.
Moć rtanjskog čaja
Danas, međutim, pod nazivom „rtanjski čaj“ često se prodaju mešavine različitog sastava, što dovodi do zabune oko toga šta ovaj tradicionalni proizvod zapravo predstavlja. Takođe, nazivi kao što su “vrijesak” ili “planinski čubur” dodatno zbunjuju, iako se odnose na biljku Satureja montana.
Biljka je žbunasta, dostiže visinu od oko 20 do 30 santimetara. Kako iskusni travari kažu, bere se od kraja avgusta, pa sve tokom jeseni, jer kasnije stiže za branje.
“Rtanjski čaj se najčešće preporučuje kao plućni čaj i za poboljšanje cirkulacije. Mogu da ga piju i deca i odrasli, bez neželjenih pojava. Često se konzumira i kada nema zdravstvenih tegoba, jednostavno zbog prijatne arome”, objašnjava Letica Milićević, iskusna biljoberka sokobanjskog kraja, koja svoje čajeve šalje korisnicima širom zemlje.
U narodu se kroz osmeh govori o rtanjskom čaju koji, kako kažu, oživljava, budi i podmlađuje.
Zbog požara koji je zadesio Rtanj pre 15 godina, ova biljka umalo nije nestala. No, ona opstaje uprkos svemu i na obroncima sušnih krečnjačkih kamenjara Mediterana.
Na Ivanjdan, kada Rtanj zamiriše na sveže ubrano bilje, meštani i gosti obeležavaju praznik prirode i dugovečne tradicije branja rtanjskog čaja.
Pročitajte još i Veličanstvena planina Rtanj.